Vitamin C (askorbinska kiselina) spada u grupu vitamina topivih u vodi. U svijetu poznati znanstvenik i dvostruki nobelovac, biokemičar Linus Pauling, osobno je promovirao svakodnevno dodatno uzimanje vitamina C kao važan dio prevencije bolesti.

Vrlo mali broj ljudi dobiva dovoljnu količinu vitamina C isključivo putem svakodnevne prehrane. Minimalne dnevne potrebe (75 mg) dostatne su samo da bi se spriječio skorbut, ali potrebe našeg organizma za C vitaminom znatno su veče i nisu uvijek jednake.

Primjerice, u slučaju povišene tjelesne temperature raste i potreba za C vitaminom. Vitamin C je, unazad desetak godina, na dobrom glasu kao jedan od najvažnijih i najčešće korištenih antioksidanasa. Neutralizirajući slobodne radikale koji se stvaraju u tkivima, direktno doprinosi očuvanju cjeline stanične strukture, posebno genetskog materijala.

Najvažnija uloga vitamina C je u održanju optimalne funkcije stanica imunosustava, pa dodatnim unosom vitamina C jačamo vlastiti imunitet. Neophodan je i u sintezi hormona nadbubrežne žlijezde, pomaže aktivnost timusa, resorpciju željeza, te utječe na snižavanje razine kolesterola u krvi. Vitamin C sudjeluje i u sintezi kolagena, koštanog i hrskavičnog tkiva. U današnjem svijetu, kada toksini čine neizostavan dio našeg okruženja, ističe se sposobnost vitamina C u zaštiti od kancerogenih tvari i kemijskih toksina. Važnu ulogu ima i u terapiji alergija, pri čemu smanjuje sintezu histamina i umanjuje intenzitet alergijskih reakcija. Uz vitamin C, u prirodi se nalaze i bioflavonoidi koji štite vitamin C i pospješuju njegovo djelovanje. Osim toga, korisni su nam jer ublažavaju bol, posljedice udarca, smanjuju krvarenja i pozitivno djeluju na kapilare. Iskazuju i antibakterijsko djelovanje, pomažu proizvodnju žuči, snižavaju razinu kolesterola u krvi te preveniraju stvaranje katarakte. Bioflavonoidi i vitamin C primjenjuju se zajedno u dopunskom liječenju herpesa, a kvercetin, kao jedan od bioflavonoida, učinkovito ublažava simptome astme i alergije.